Ključ za manje izbjegavanja vijesti: AEM o algoritmima i medijskoj regulaciji

Istraživanje AEM-a: 48% građana izbjegava vijesti, uz zabrinutost zbog algoritama, dezinformacija i slabog povjerenja u novinare.

Čak 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok ih osam posto vijesti uopće ne prati, rezultati su istraživanja Agencije za elektroničke medije (AEM) predstavljenog u četvrtak na konferenciji “Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti”.. Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je potrebu medijske i zakonodavne regulacije u doba sve jačeg širenja i konzumiranja vijesti, ali i dezinformacija na društvenim mrežama, uz istodobno smanjivanje značaja tradicionalnih medija i pojačan

trend izbjegavanja vijesti kod krajnjih korisnika, odnosno građana.. “U fragmentarnom mrežnom društvu u kojem danas živimo moramo, a to je naše regulatorno pitanje, osigurati minimum zajedničke stvarnosti.. Moramo platforme natjerati na to da određeni dio sadržaja mora biti u ponudi naše zajedničke stvarnosti”, kazao je Popovac, dodavši kako to pomaže društvenoj koheziji i zaštiti demokratskih vrijednosti.. Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović naglasio je značaj konferencije i rasprave o tome na koji se način društvo i

zajednica informiraju.. “Živimo u jako složeno doba u kojem algoritmi određuju kako ćemo se i o čemu informirati, a u kojem društvene mreže razlamaju naš zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, svakome od nas nudeći njegovu personaliziranu sliku svijeta, a istodobno sve više građana aktivno i globalno izbjegava informiranje”, kazao je Tomljenović.. Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naglasio je da se konferencija održava u sklopu projekta financiranog iz Nacionalnog plana

oporavka i otpornosti (NPOO), koji uključuje i uspostavu mreže fact-checkera te javnu objavu podataka o financiranju medija.. “Pokušavamo vratiti relevantnost medijima uz ulaganje u profesionalno novinarstvo”, kazao je Partl.. Tri ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti Rezultate istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana, koje otkriva i da gotovo 60 posto ispitanih nikada ili rijetko ciljano traži vijesti, odnosno da do vijesti u pravilu dolaze slučajno, predstavili su profesori Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i Marijana

Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.. Anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u vijestima, doživljaj neprofesionalnosti medija te opća građanska nezainteresiranost tri su ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, kazao je Burić.. Istraživanje je pokazalo da građani uglavnom izbjegavaju vijesti vezane uz određene teme.. Tako čak 40 posto građana izbjegava vijesti vezane uz politiku, a svaki četvrti hrvatski građanin vijesti vezane uz ideološke ili svjetonazorske rasprave.. Ističe se i kako je generacija Z, odnosno osobe

rođene od 1997.. do 2012.. godine, vodeća u nenamjernom izbjegavanju vijesti, dok je generacija Y, odnosno osobe rođene od 1981.. do 1996.. godine, vodeća u čestom i dugotrajnom izbjegavanju vijesti.. Ispitanici su istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebno svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacija Z i Y.. Istraživanje je zabilježilo velike razlike u medijskim navikama između generacija, pri čemu se generacije Z i Y uglavnom informiraju putem portala

i društvenih mreža, imaju pasivan odnos prema vijestima i višu učestalost izbjegavanja vijesti.. Relativno niska razina povjerenja u novinare Istraživanje je utvrdilo i relativno nisku razinu povjerenja u novinare kao profesiju.. Prosječna ocjena povjerenja u novinare na ljestvici od 1 do 5 iznosi 2,62.. Građani tako manje vjeruju novinarima nego znanstvenicima, koji imaju ocjenu 3,73, no ipak nešto više nego PR-ovcima, koji imaju ocjenu 2,33.. Percipirani senzacionalizam i trivijalan sadržaj u medijima snažan su prediktor

izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, istaknuli su govornici, izrazivši nadu da će mediji čuti te nalaze.. Istraživanje je potaknuto, između ostalog, nalazima godišnjeg komparativnog istraživanja Reuters Institute Digital News Report, u kojem se Hrvatska kontinuirano, već godinama, nalazi na samom vrhu ljestvice izbjegavanja vijesti.. Istraživanje je provedeno u travnju na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1014 punoljetnih stanovnika.. Na konferenciji se razgovaralo i o promjenama načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i

svijetu.. Kako je istaknuto, našu su sliku svijeta nekad kreirali mediji, a danas to čine algoritmi društvenih mreža, koji publici nude prilagođenu, posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti.. Cenzuriranje iz sjene, netransparentni algoritmi, smanjenje dosega određenog sadržaja i jačanje vidljivosti emotivno nabijenih objava koje potiču angažman korisnika samo su neka od obilježja nove digitalne medijske arhitekture u kojoj se publika sve slabije snalazi.. Tako je, primjerice, profesor političke sociologije na Sveučilištu Complutense u Madridu Paolo Gerbaudo govorio

o tome kako algoritamske promjene vode sve većoj fragmentaciji javnosti, dok je profesorica Ruth Palmer govorila o tome zašto je izbjegavanje vijesti opasno za demokraciju.. Palmer je, s Rasmusom Kleisom Nielsenom i Benjaminom Toffom, napisala knjigu “Avoiding the News”, čije je hrvatsko izdanje, pod naslovom “Izbjegavanje vijesti”, predstavljeno na konferenciji.. Konferenciju je organizirala Agencija za elektroničke medije, u sklopu mjere iz NPOO-a “Uspostava sustava provjere točnosti informacija”, koja se financira iz Mehanizma za oporavak i

otpornost Europske unije, a čiji su nositelji Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija.

izbjegavanje vijesti, AEM, algoritmi društvenih mreža, dezinformacije, povjerenje u novinare, fact-checkeri