Predavanje u Puli otkriva zabrinjavajuće podatke o kulturnim navikama mladih u Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje nisku razinu participacije i duboke društvene podjele.
U pulskoj galeriji Novo održat će se 22. travnja važno predavanje koje bi moglo promijeniti način na koji gledamo na naše slobodno vrijeme. Fokus događaja je kulturna participacija i kulturne politike, s naglaskom na mlade u Hrvatskoj.
Predavanje pod naslovom “Kulturna participacija i kulturne politike: mladi u Hrvatskoj i europskom kontekstu” vodi mr.. sc.. Mirko Petrić s Instituta Ivo Pilar, dok će moderator biti izv.. prof.. dr.. sc.. Krešimir Krolo.. Ova tema dugo je bila obavijena velom nejasnoća jer su se odluke u kulturi često donosile na temelju osobne intuicije, a ne konkretnih empirijskih dokaza.
Analiza provedena kroz projekt INVENT, financiran od strane Europske komisije, donijela je prizemne rezultate koji Hrvatsku smještaju na samo začelje među devet europskih zemalja uključenih u istraživanje.. Kada je riječ o sudjelovanju u umjetničkim praksama, bilo da se odvijaju u fizičkom prostoru ili online, mladi Hrvati pokazuju iznenađujuće nisku razinu interesa.. Posebno zabrinjava podatak da je utjecaj obrazovanja u Hrvatskoj ključan faktor razlike, što sugerira da pristup kulturi kod nas nije demokratičan, već duboko povezan s društvenim statusom i stečenim kompetencijama.
Digitalna pismenost nije jamstvo kvalitete
Iako često smatramo da su nove generacije prirodno digitalno pismene, realnost je znatno složenija.. Istraživanja pokazuju da se digitalna pismenost mladih u Hrvatskoj često svodi na pasivno praćenje influencera ili konzumaciju kratkih zabavnih formata.. Takav način konzumacije sadržaja ne potiče kritičko promišljanje niti sudjelovanje u vrijednim kulturnim procesima.
Dodatna studija provedena na sveučilištima u Splitu, Zadru i Dubrovniku otkrila je da su studenti danas izrazito raslojeni.. Unutar populacije mladih postoje izolirane skupine koje se bave potpuno različitim kulturnim aktivnostima, pri čemu između njih gotovo ne postoji nikakav međusobni doticaj.. Ovakva fragmentacija društva onemogućuje stvaranje zajedničkog kulturnog identiteta i smanjuje učinak bilo kakvih institucionalnih mjera koje se pokušavaju provesti na nacionalnoj razini.
Zašto su ove promjene važne za budućnost?
Kulturna participacija nije samo posjet muzeju ili koncertu; ona je temelj za razumijevanje složenih društvenih odnosa i kritičko promišljanje svijeta oko nas.. Kada mladi sudjeluju u kvalitetnim kulturnim programima, oni razvijaju empatiju, bolje razumiju tuđe perspektive i grade vještine potrebne za aktivno građanstvo.. Trenutno stanje, u kojem su kulturne navike polarizirane i vezane isključivo za formalno obrazovanje, stvara jaz koji dugoročno može dovesti do povećane društvene nejednakosti.
Misryoum primjećuje da je potrebno hitno preispitati dosadašnje kulturne politike.. Umjesto da se oslanjaju na zastarjele modele, kreatori politika moraju razumjeti da digitalni alati sami po sebi nisu rješenje.. Ako se ne ponude sadržaji koji potiču aktivnu participaciju, a ne samo pasivnu konzumaciju, mladi će ostati zarobljeni u algoritamskim petljama koje im sužavaju vidike umjesto da ih šire.. Predavanje u Puli stoga predstavlja ključan prvi korak prema dijagnosticiranju problema i kreiranju konkretnih mjera za inkluzivniju budućnost.