Hrvatski entitet u BiH: Zašto se spor unutar vladajuće koalicije nije pretvorio u krizu
Ideja o hrvatskom entitetu u BiH potaknula je burne reakcije u Sarajevu i rasprave unutar hrvatske vladajuće koalicije, ali zasad ne prijeti njezinu funkcioniranju.
Prijepor oko ideje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini posljednjih dana se našao u središtu pažnje, ali unutar hrvatske vladajuće većine nije postao politički detonator.
U političkom smislu, odnos prema BiH i konkretan stav o formiranju hrvatskog entiteta u susjednoj državi trenutačno ne figuriraju na samom vrhu prioriteta opcija koje čine parlamentarnu većinu.. Zbog toga se ni razlike među koalicijskim partnerima ne doimaju kao nešto što bi moglo ozbiljnije narušiti funkcioniranje vladajuće kombinacije.. Interesi na temelju kojih je koalicija nastala dugoročno su snažniji i preuzimaju ulogu „sigurnosnog ventila“, dok se ova tema zasad više doživljava kao politički signal nego kao operativno pitanje koje bi kočilo donošenje odluka.
Ipak, prošlotjedna zbivanja jasno su pokazala da o trećem entitetu — ili bilo kojoj teritorijalnoj reorganizaciji — nema konsenzusa, čak ni u krugu ljudi koji u hrvatskoj politici dijele dio narativa prema BiH.. Skup izrazito konzervativnih udruga u Zagrebu, gdje je promovirana ideja hrvatskog entiteta, izazvao je prilično burne reakcije vlasti u BiH.. Već samim tim, tema je izašla iz okvira unutarnjih rasprava i dobila diplomatsku dimenziju.
Još uoči TradFesta, bošnjački saborski zastupnik Armin Hodžić javno je problematizirao takvu retoriku, uspoređujući je s političkim narativima koji bi, kako je naveo, u drugim državama teško prošli.. U toj poruci bila je prisutna i poruka o povezanosti zagovaranja teritorijalnih rješenja s političkim praksama koje se u BiH smatraju destabilizirajućima.. Hodžić je pritom govorio i o povezivanju narativa iz hrvatske politike s ljudima koji dolaze s „hrvatske pozicije“, ali istodobno podsjetio da među njima ima i onih koji su na marginama te iste pozicije.
Najveći izazov za razumijevanje odnosa unutar koalicije leži u tome što Domovinski pokret nije jednoznačno ostao izvan tog prostora.. Na TradFestu su se pojavili istaknuti predstavnici Domovinskog pokreta, Ivana Penava i Stipe Mlinarić.. U takvom kontekstu postavljeno je pitanje znači li to da DP spada među zagovornike hrvatskog entiteta i podjele Federacije BiH.. Odgovor koji je uslijedio bio je, prema procjeni sugovornika iz hrvatskog političkog prostora, načelno pozitivan, uz naglasak da se traži nenasilno rješenje.
Domovinski pokret pritom poručuje kako podržava svako nenasilno rješenje koje bi BiH učinilo funkcionalnom i stabilnom, a tvrdi i da su rješenja nakon Daytona, „uglavnom nametnuta“, povećala nepovjerenje među narodima te oslabjela zajedničke institucije.. U toj argumentaciji stoji i teza da je jedinstvena BiH u hrvatskom nacionalnom interesu, ali ne „po cijenu nestanka ili političke marginalizacije Hrvata“.. DP pritom ističe da Republika Hrvatska može i treba podržati BiH na europskom putu, ali kao državu tri jednakopravna naroda, s istom razinom ustavnih prava, zaštite i teritorijalne autonomije.. Treći entitet se spominje kao jedno od mogućih rješenja, no uz ključnu ogradu: nijedno rješenje ne smije biti nametnuto narodima.
Rasprave se zatim prelijevaju na širi politički teren jer su slične teze, kako se navodi, izrečene i u europskom kontekstu.. Različita tumačenja onoga što bi stabiliziralo BiH — entitet, federalna jedinica ili neka vrsta „megakantona“ — u komunikaciji se svode na jednu osnovnu logiku: sadržaj je važniji od naziva.. Tu logiku dodatno ocrtava i stav da se, ako se u Sarajevu ne prestane politički „uništavati“ mogućnost odlučivanja Hrvata, formiranje treće federalne jedinice može naći „ozbiljno na stolu“.
Na toj točki došao je i diplomatski odgovor.. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković stigao je u Dubrovnik nakon što je Hrvatskoj uputio diplomatsku notu.. U njoj se reagira na, kako se navodi, neprihvatljivo zalaganje za hrvatski entitet u BiH tijekom TradFesta.. Konaković je istaknuo da „radikali i luđaci“ u Zagrebu nisu izvukli pouku iz haške presude, povezujući ideje crtanjem karata s teškim zločinima iz ratnog razdoblja.. Pritom je izrazio zabrinutost i naglasio da se ovakve pojave ne podcjenjuju, ali se ni ne precjenjuju.
Njegov zamjenik Josip Brkić potom je pojasnio da nota nije izraz „službenog, zajedničkog stava“ BiH, nego odražava pozicije ministra Konakovića. Time se pokušava zadržati razlika između političkog nadmetanja unutar dviju država i službenog institucionalnog stava susjedne zemlje.
U međuvremenu, hrvatski politički vrh ne prihvaća istu interpretaciju.. Premijer Andrej Plenković hladno je odbacio razmišljanja Tomislava Sokola, naglasivši da Hrvatska ima „važnijih tema“ s Bosnom i Hercegovinom i da se ne ulazi u detalje takvih izjava.. U praksi, to znači da se spor o entitetima tretira kao dio političke retorike koja se ne mora preliti u novu fazu bilateralnih odnosa.
Za čitatelje, najvažnija poruka ove priče vjerojatno je jednostavna: iako je tema hrvatskog entiteta snažno uzburkala političku scenu i izazvala diplomatsku reakciju, ona zasad ne mijenja raspored moći unutar hrvatske vladajuće većine.. Kontekst BiH pokazuje koliko je osjetljiva svaka rasprava o teritorijalnom ustroju, jer se brzo veže uz pitanja prava, povjerenja i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.. Istodobno, hrvatska politika očito nastoji zadržati kontrolu nad temom tako da je ne pretvori u liniju prijeloma koja bi koaliciju gurnula u otvorenu krizu.