Bosnia And Herzegovina News

Srbi u Federaciji BiH zahvalili Željki Cvijanović zbog Glamoča

Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH podržao stav Željke Cvijanović da se ne odobrava vojni poligon na teritoriji Glamoča, uz poruku da bez RS-a Srbi ne mogu opstati u FBiH.

SARAJEVO – Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH oglasio se povodom stava srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, poručivši da se ne treba dozvoliti formiranje vojnog poligona na području Glamoča.

U saopštenju se navodi da je, kako tumače, Cvijanovićev stav zapravo ključan oslonac da odluka o poligonu ne prođe bez političke saglasnosti, te da bi druga dvojica članova Predsjedništva, prema njihovoj interpretaciji, pristupili drugačije.. Posebno se ističe da bez njenog glasa u Predsjedništvu BiH nema odluke za poligon u Glamoču, što je Cvijanović, kako piše u poruci, jasno predočila Denis Bećiroviću i Željku Komšiću.

Odbor ide dalje i u oštrim tonovima optužuje druge aktere da bi, da “sami odlučuju”, prihvatili rješenja koja bi, kako navode, značila i dodatne opasne posljedice za lokalnu zajednicu.. U tom kontekstu spominju se, kako su prenijeli, “nuklearni otpad”, “bojne otrove” i “osiromašeni uranijum”, uz tvrdnju da bi sve to bilo potpisano radi, kako kažu, “rješavanja Srba”.

Misryoum smatra važnim naglasiti da se spor o poligonima, posebno kada su vezani za općine poput Glamoča, u praksi rijetko svodi samo na tehnička pitanja.. U fokusu su i životni uslovi stanovništva, odnos prema bezbjednosti i povjerenje u institucije, ali i šira politička slika o tome ko ima ključni uticaj u odlukama koje se tiču odbrane.

U saopštenju se, uz Cvijanovićevu ulogu, provlači i poruka da je Republika Srpska jedina struktura koja, prema njihovoj procjeni, štiti interese Srba u FBiH.. Navode i da “srpski narod” treba biti zahvalan na podršci, spominjući primjere koji se odnose na napade na starije osobe, suspendovanje policajaca te uništavanje crkava i groblja.. Time Odbor pitanje poligona povezuje s ukupnim odnosom prema zajednicama na terenu.

S druge strane, šef Kabineta srpskog člana Predsjedništva Duško Petrović izjavio je da Cvijanovićeva, kako prenose, “stoji uz stanovnike Glamoča” i da se neće dozvoliti formiranje vojnog poligona na teritoriji ove opštine koju je predložilo Ministarstvo odbrane u Savjetu ministara.. Petrović je rekao da se odluke iz domena odbrane u Predsjedništvu BiH donose konsenzusom svih članova te da inicijativa neće dobiti podršku srpskog člana bez saglasnosti lokalnog stanovništva.

Analitički gledano, ovakva formulacija “konsenzusa” dodatno pojašnjava zašto svaka politička poruka iz vrha vlasti brzo postaje terenski problem.. Ako se odluka oslanja na jedinstven stav članova Predsjedništva, onda i najava lokalnog otpora ili traženje saglasnosti mještana postaju element odlučivanja, a ne samo pitanje javne rasprave.. Drugim riječima, Glamoč se u ovom slučaju ne posmatra kao puka tačka na karti, nego kao zajednica čiji se glas pokušava ugraditi u institucionalne procedure.

Za stanovnike, ovakve najave obično nose i praktična pitanja: kakve bi bile posljedice po infrastrukturu, kakav bi bio uticaj na svakodnevni život i na sigurnost, te šta se u realnosti dobija, a šta rizikuje.. Kada se u javnom prostoru pojavljuju oštre tvrdnje, kao u porukama Odbora, to dodatno pojačava emocije i polarizaciju, pa i potrebu da se sve relevantne informacije razjasne razumljivim jezikom na terenu.

U narednom periodu, očekuje se da će tema poligona ostati politički osjetljiva, jer se prelama između nivoa države i lokalne realnosti, ali i između različitih narativa o tome ko “štiti”, a ko “ugrožava” interese.. Misryoum pratiće kako se stavovi prenose iz institucija na općinski nivo i da li će zahtjevi za saglasnošću lokalnog stanovništva biti pretvoreni u jasne korake ili ostati na nivou poruka.