Hrvatska uvodi obavezno osnovno znanje hrvatskog jezika za strane radnike koji žele produžiti radnu dozvolu. Poslodavci moraju snositi troškove, a sindikati upozoravaju na moguće probleme.
ZAGREB – Od sljedeće godine svi strani radnici koji žele ostati na hrvatskom tržištu rada morat će pokazati osnovno znanje hrvatskog jezika. Ovo je glavni element novog zakona o strancima koji je Vlada predala Saboru.
Novi zahtjevi za radne dozvole
Prema izmijenjenom zakonu, radnici koji su proveli godinu dana u Hrvatskoj mogu podnijeti zahtjev za produženje radne dozvole jedino ako polože ispit na nivou A1.1.. Na tom nivou se očekuje da kandidat savlada oko 70 školskih časova – dovoljno za osnovne razgovore u radnom okruženju.. Troškove pripreme i polaganja ispita poslodavac mora da podmiri, što je značajan dodatak budžetu firmi koje zapošljavaju veliko broj stranaca.
Reakcije sindikata i poslodavaca
Sindikati su odmah reagovali, ističući da nije osigurana adekvatna ponuda kurseva.. “Obavezno polaganje bez garancije da će radnici moći doći do kvalitetnih i pristupačnih tečajeva vodi ka većoj fluktuaciji radne snage, a moguće je i falsifikovanje dokumenata,” upozorili su predstavnici radničkih organizacija.. Poslodavci, s druge strane, ističu da su već uložili u jezičke programe, ali da je dvostruko veći broj zahtjeva za vaučere HZZ‑a (481 u odnosu na 211 prošle godine) znak da je potražnja veća nego što sistem može da podnese.
Pored zakonskih odredbi, nova pravila otvaraju pitanje integracije stranih radnika u hrvatsko društvo.. Osnovno znanje jezika olakšava svakodnevnu komunikaciju, ali i pristup pravima, socijalnim uslugama i sigurnosnim procedurama na radnom mjestu.. Za mnoge radnike to znači dodatni napor i vrijeme, dok poslodavci moraju planirati troškove obuke u svojim operativnim budžetima.
Jedan od najzanimljivijih aspekata ove regulative je njena povezanost s već postojećim programima za jezičku edukaciju.. Tokom prošle godine, HZZ je kroz vaučere omogućio 211 radnicima besplatne tečajeve, a ove godine je broj zahtjeva skočio na 481.. Ovaj trend sugeriše da je potreba za jezičkom kompetencijom sve veća, što bi moglo podstaći vladu da proširi kapacitete i smanji trošak po polazniku.
Usporedba s drugim zemljama pokazuje da Hrvatska nije jedina koja uvodi jezičke kriterije za radne dozvole.. Slično pravilo primjenjuje Austrija, gdje radnici moraju dokazati B1 nivo za duže boravke.. Ipak, razlika je u tome što austrijski sistem već nudi državne subvencije za kurseve, dok u Hrvatskoj taj aspekt još uvijek ostaje nejasan.
Gledajući unaprijed, moguće je da će se ovaj zakon razvijati prema fleksibilnijem modelu, uz dodatne stimulacije za poslodavce koji ulažu u jezičku edukaciju.. Ako se pokaže da je integracija radnika poboljšana, to bi moglo učiniti Hrvatsku atraktivnijom destinacijom za kvalifikovanu radnu snagu iz regiona i šire.
U svakodnevnom životu, radnici iz Bosne, Srbije i drugih zemalja susreću se s jezičkim barijerama već na samom početku.. Zvuk učionice, ponekad zastupljeni akcenti kolega, postaju dio njihove radne realnosti.. Kada uspiju savladati osnovni jezik, otvara se im put ka stabilnijem zaposlenju i boljem razumijevanju radnih pravila.
Zaključak je jasan: nova pravila donose i izazove i prilike.. Od poslodavaca se očekuje da preuzmu financijski teret, dok radnici moraju ulagati vrijeme u učenje.. Sindikati će nastaviti da prate implementaciju i zalažu se za transparentnost i dostupnost kurseva.. Sve dok se ove komponente uravnoteže, Hrvatska bi mogla postići viši nivo integracije stranih radnika u svoj radni i društveni sistem.