Brammertz: Ratni zločinci žive slobodno u Srbiji i Hrvatskoj
Glavni tužilac Mehanizma Serge Brammertz upozorio je na zabrinjavajuće stanje regionalne pravosudne saradnje i ostanak osumnjičenih za ratne zločine na slobodi.
Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, Serge Brammertz, uputio je oštru poruku povodom stanja pravde na Balkanu, istakavši da brojni ratni zločinci i dalje slobodno žive u Srbiji i Hrvatskoj.. Ovakva situacija, kako navodi Misryoum, direktna je posljedica izuzetno niske razine regionalne saradnje koja već godinama stagnira.
Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, Brammertz je naglasio kako procesuiranje predmeta ratnih zločina teče sporije od očekivanog. Prema njegovim riječima, tužilaštva nisu dovoljno efikasna, a napredak je daleko od zadovoljavajućeg, uprkos hiljadama predmeta koji i dalje čekaju na pravosudni epilog.
Ovakvi propusti u regionalnoj pravosudnoj saradnji produbljuju jaz između žrtava i institucija, pretvarajući borbu za pravdu u dugotrajnu političku igru umjesto u proces zasnovan na stručnosti i dokazima.
Brammertz je najavio predstojeće razgovore u Vijeću sigurnosti UN-a početkom juna, gdje će biti odlučeno o budućnosti Mehanizma i eventualnom produženju njegovog mandata.. Podrška pravosuđu u regionu ostaje ključna, a posebno je apostrofirao važnost sastanaka sa žrtvama i preživjelima kao podsjetnik na stvarnu težinu zločina.
Posebnu pažnju tokom susreta sa predstavnicima udruženja žrtava zauzelo je pitanje očuvanja arhivske građe Tribunala.. Munira Subašić, iz Udruženja “Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa”, istakla je da bi zgrada suda trebala ostati trajni memorijal, simbol pravde koji će budućim generacijama svjedočiti o istini, baš poput Nirnberškog procesa.
Ipak, nezadovoljstvo radom domaćih institucija je evidentno.. Subašić je upozorila da se Tužilaštvo BiH sve češće suočava sa političkim utjecajima, gdje se predmeti bespotrebno prebacuju iz ruke u ruku, dok se ključni slučajevi poput onog protiv Ratka Mladića koriste za podizanje političkih tenzija umjesto da budu zatvoreni jasnim pravnim okvirom.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, dodao je da se aktivno radi na modelima za očuvanje arhive unutar zgrade Tribunala.. Prema njegovim riječima, cilj je osigurati da pravni dokumenti ostanu dostupni kao neosporni historijski dokaz o događajima koji su obilježili protekle tri decenije.
Izostanak efikasnosti u rješavanju predmeta protiv nepoznatih počinilaca, kojih ima više od hiljadu, dodatno usložnjava procese pomirenja.. Činjenica da osumnjičeni mogu nesmetano prelaziti granice susjednih zemalja dok žrtve godinama čekaju na pravdu, ostaje gorući problem koji zahtijeva hitnu međunarodnu intervenciju.
Kontinuirani pritisak na pravosudne institucije i insistiranje na regionalnoj odgovornosti jedini su način da se spriječi zaborav i osigura da pravda, iako spora, na kraju ipak bude zadovoljena.