Azijski indeksi uglavnom padaju, a nafta raste iznad 100 dolara zbog poremećaja prolaza kroz Hormuški tjesnac. U fokusu su odluke središnjih banaka do kraja tjedna.
Na većini azijskih burzi u utorak indeksi su uglavnom skliznuli naniže dok investitori prate geopolitička previranja na Bliskom istoku.
U azijsko-pacifičkom trgovanju, SCI indeks bez Japana bio je oko 6,30 sati u minusu 0,22 posto, zadržavši se blizu rekordne razine koju je dosegnuo u ponedjeljak.. Od početka travnja taj je indeks i dalje na putu prema dobitku od 17 posto, nakon što je u ožujku izgubio oko 13,5 posto.. Japanski Nikkei pritom je jutros potonuo za više od jedan posto, dok je hongkonški indeks oslabio 0,67 posto.. U Australiji je pad iznosio 0,54 posto, dok je Indeks u Indiji bio tek u plusu od 0,2 posto.
Ključni okidač raspoloženja investitora i dalje je Bliski istok, ali i način na koji se taj rizik prelijeva u tržišne brojke.. SAD razmatra najnoviji prijedlog Teherana za rješavanje rata, no u igri ostaje neslaganje oko toga treba li prijedlog adresirati iranski nuklearni program.. Zbog tog jaza sukob, prema informacijama koje kruže u trgovačkom prostoru, ostaje u pat poziciji.. Posljedice se pritom osjete i izvan politike: prekid opskrbe energijom i drugim robama kroz Hormuški tjesnac drži cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.
Nafta raste: zašto 100 dolara nije “sigurna” razina
U pozadini rasta cijena je i logistika.. Prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac i dalje je ozbiljno poremećen, a pogođeno je oko 20 milijuna barela dnevno sirove nafte, goriva i petrokemikalija.. Čak i da se neprijateljstva zaustave odmah, povratak normalnim tržišnim uvjetima ne bi bio brz: uklanjanje mina, smanjivanje zagušenja tankerskog prometa i postupno ponovno pokretanje proizvodnje i rafiniranja zahtijevaju vrijeme.. U takvim situacijama tržište obično ne gleda samo “hoće li” doći do prekida, nego i “koliko dugo” trebaju da se zalihe i tokovi robe vrate u ritam.
Ljudska strana ove priče najčešće se vidi tek kroz cijene koje nakon energije “dođu na red”.. Kad nafta ostane povišena dulje vrijeme, transport i proizvodnja poskupljuju brže i šire nego što većina potrošača očekuje.. Za gospodarstva to znači pritisak na troškove, a za tržišta kapitala dodatnu nesigurnost oko inflacije i kamata.
Dolar miran, ali monetarna politika u fokusu
U centru pažnje je i odluka Japanske središnje banke koja je zadržala kratkoročne kamatne stope na 0,75 posto, u skladu s očekivanjima.. No poruka je stigla kroz glasove upravljačkog vijeća: troje od devet članova predložilo je povećanje kamata, signalizirajući zabrinutost zbog inflatornih pritisaka koje sukob na Bliskom istoku potencijalno pojačava.. To je važan detalj za investitore, jer pokazuje da “drže isto” ne znači “misle isto” — razlike unutar institucije često su rani indikator promjene kursa.
Globalna monetarna politika ostat će u fokusu i dalje tijekom tjedna.. Nakon Bank of Japana slijede zasjedanja Feda, Bank of England i Europske središnje banke.. Očekivanje je da kamatne stope ostanu nepromijenjene, ali tržišta će pažljivo analizirati njihove ocjene o cjenovnim pritiscima.. U takvom okruženju, čak i kad središnje banke ne mijenjaju kamate, promjena u procjenama može brzo preusmjeriti kretanje valuta, dionica i prinosa na obveznice.
Za investitore: geopolitički rizik i dalje “ne nestaje” preko noći
Za iduće dane najizgledniji scenarij je nastavak osjetljivog trgovanja dok tržište balansira između nade u mirovni dogovor i realnosti da stabilizacija može potrajati mjesecima.. Ako sukob dulje traje, pritisak na cijene energenata mogao bi ostati, a time i na očekivanja o monetarnoj politici.. Ako se, pak, pojave uvjerljivi signali deeskalacije, tržište bi moglo reagirati brže — ali i tada ostaje pitanje koliko vremena treba da se oporave opskrbni lanci.. Misryoum prati kako se ova dva paralelna kolosijeka — politika i tržišni tokovi — prelamaju u svakodnevne odluke investitora.